Axɔsuɖuto Xweda tɔn

Bɛ̌ sín Wikipedya


Axɔsuɖuto Xwela tɔn ɔ, axɔsuɖuto kpɛvi ɖe wɛ bo ɖo Hweyixwɔ waji mɛwigbeji tɔn ɖo tokple ɖo xuto Gineé tɔn mɛ. Xwela sin axɔsuɖuto ɔ ɖo afɔgokɔ Benɛ to ɔ tɔn. Danxomɛ'han ka wa yi xu kanvlɔnvlɔn tɔn ji ɖo azan 9ɔ xwejisun xwe 1727 tɔn.

Tinmɛ tɔn[wlǎn nú | wla nú ɖoɖo ɔ]

Xwela ɔ kplekple gbe e wukun sin ajagbe mɛ e tɔn wɛ bɔ ye wa sa xwe nyi tɔsisa kpɛvi Ayemè sin ageji ɖo xwe kanweko donu afɔtɔn gɔ mɛ dɔn.

Tan tɔn[wlǎn nú | wla nú ɖoɖo ɔ]

Tan e nyi axɔsuɖuto Xwela tɔn ɔ, numɔjɛji ɔ ko tǐn ganji a. E se ɖɔ akpaxwe nukɔntɔn xwe kanweko donu afɔtɔn nunkun ɖokpo tɔn mɛ xweyǐgbe xwe 1580 tɔn mɛ dɔn wɛ, xwela lɛ ɖo mɛ kpla kpla gan yetɔn Ahohó alo Haholo do axɔsuɖuto nɛ ɔ wa. Toxo nukun ɖeji tɔn ɔ wɛ nyi Savi bo ɖo kilomɛ́tlu 8 xwe totaligbe Tokpɔnla Glexwe tɔn ɔ. Nukɔnyiyi tɔn, hɔnhlɔn tɔn ɖ'akwɛzinzan linu ɔ zawe ɖo xwe kanweko donu afɔtɔn nunkun wegɔɔ hwenu ɖo akɔ e é jɛ xa yovo ɖo nusisa nuxixɔ linu ɔ wu. Axɔsuɖuto nɛ ɔ nyi toxo nukúnɖéjí tawun ɖokpo nu kannumɔnɔ sisa nǔwiwa e e yovo blo nu xwe mɔkpan ɖo xwe kanweko donu afɔtɔn nunkun wegɔɔ e mɛ. Glelilɛ wɛ nyi azɔ taji axɔsuɖuto Xwela tɔn ɔ tɔn bɔ ajɔwiwa xo kpoɖo na. Ɖo fifonu xwe kanweko donu afɔtɔn nunkun wegɔɔ tɔn ɔ, axɔsuɖuto ɔ jo tɛnmɛ do nu yovo lɛ, ɖo taji : Flansé to mɛ nu lɛ, Portugal to mɛ nu lɛ kpodo Glɛnzin to mɛ nu lɛ kpan. Ɖo bibɛmɛ xwe kanweko donu afɔtɔn nunkun atɔn gɔ ɔ tɔn ɔ, yovo lɛ gba xɔ tɛnmɛ tɛnmɛ kpodo xwé ɖelɛ kpan. Hufɔn (Hafɔn) wa huzu axɔsu hwenu é ɖo xwe Wɛnɛ(14) e. E nɔ ɖyɔ nu e yovo lɛ hɛn e kpodo Kannumɔnɔ lɛ kpan.

Axɔsu e xɔ to lɛ e[wlǎn nú | wla nú ɖoɖo ɔ]

  1. Ayohwan : 1671 - 1703
  2. Ayisan Ama : 1704 - 1708
  3. Hufɔn : 1708 - 1741
  4. Sagbe : 1753 - 1774
  5. Akanmu : 1776 - 1802
  6. Dɛkpɔn : 1804 - 1819
  7. Ɖɛɖé : 1820 - 1843
  8. Ɖɛji : 1844 - 1857
  9. Mǐtɔ Ɖaxo Kpasɛhɔn : 2006 .....

Dodotɔn[wlǎn nú | wla nú ɖoɖo ɔ]